Pula Film Festival

Opća predavanja

ZAŠTO SNIMAMO FILMOVE? JESU LI FILMOVI VAŽNI?
Predavač Mike Downey
Arheološki muzej Istre, 21. srpnja u 19:00

U svome uvodnome predavanju, plodni britanski filmski producent Mike Downey, koji je ujedno i član Umjetničkog savjeta Festivala igranog filma u Puli i potpredsjednik Europske filmske akademije, podijelit će s nama svoje stavove vezane za mnoga pitanja. Zašto snimamo filmove? Imam neutaživu želju za pričanjem priča. Jesu li one važne? Filmovi nas pogađaju u srce, šire naše horizonte i mijenjaju način na koji promatramo svijet oko sebe. Odvode nas na neka druga mjesta, otvaraju vrata i umove. Filmovi su uspomene na život i moramo ih sačuvati. 

Mike Downey je producent i izvršni direktor nezavisne produkcijske kuće Film and Music Entertainment (F&ME) osnovane 2000. godine. Otada je producirao više od 50 igranih filmova. Član je Umjetničkog savjeta Festivala igranog filma u Puli, predsjednik Motovun film festivala te umjetnički savjetnik Zagreb film festivala. Blisko surađuje s organizacijom Amnesty International na uvođenju filmske nagrade za ljudska prava na međunarodnim filmskim festivalima. Suradnik je USAID-a, programa vlade Sjedinjenih Država koji se bavim obnovom (filmske) infrastrukture na Balkanu.

ODNOS S MEDIJIMA I FILMSKI ČASOPISI / RAZMJENA
predavač Charles McDonald
HGK 1, 23. srpnja u 12:30 

U svom predavanju Charles McDonald govorit će o osnovama PR-a tijekom produkcije, postprodukcije sve do lansiranja filma. Govorit će o razvoju strategije, pripremanju promidžbenih materijala, medijskim upitima i vezama s filmskim časopisima kao i o radu sa sve strožim rasporedom snimanja, pronalaženju distributera, suradnji s distributerskom kućom, uspješnoj komunikaciji s lokalnim tiskom tijekom snimanja te osiguravanju što boljeg prvog dojma o filmu.

Charles McDonald jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za odnose s javnošću. Djeluje kao samostalni savjetnik zastupajući klijente: Picturehouse Cinemas / Entertainment Corniche Pictures, Prix Lux / Europski parlament, BBC Films, Europa Cinemas i Europske filmske nagrade. Držao je predavanja o promociji filmova na britanskoj Nacionalnoj školi za film i televiziju, Europskom filmskom fakultetu, Nacionalnoj filmskoj i TV školi, Filmskim susretima Azija ‒ Europa, Međunarodnoj filmskoj školi u Londonu kao i tečaj Making Waves na Berlinaleu. Zastupao je filmove P. Almodovara, M. Leigha, K. Loacha, M. Winterbottoma, D. Cronenberga, S. Coppole, W. Wendersa, S. Frearsa i A. Arnold, plasirajući ih na festivale u Cannesu, Berlinu, Torontu, Veneciji te na dodjele nagrada Oscar, BAFTA i Zlatni globus.

TRIKOVI FINANCIRANJA EUROPSKIH FILMOVA
predavač Nik Powell
HGK 1, 24. srpnja u 9:30 

Nik Powell će govoriti o današnjem financiranju europskih filmova, o tome kako su se stvari promijenile posljednjih 20 godina, kao i o budućem financiranju filmova. Pokušat će odgovoriti na pitanje zašto unatoč brojnim državnim potporama u Europi od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu, mnogi filmaši imaju poteškoća izraditi svoje filmove. Ukratko, kako se organizirati i snimiti film?

Nik Powell osnovao je 1970. godine Virgin Records s Richardom Bransonom. Godine 1982. ulazi u partnerstvo sa Stephenom Woolleyjem, vlasnikom kina Scala Cinema. Zajedno su osnovali Palace Video, zatim Palace Pictures i Palace Productions, najveću produkcijsko-distribucijsko-prodajnu silu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Powell je producirao 44 filma izvrsnih britanskih redatelja kao što su Neil Jordan, Stephan Elliott, Shane Meadows, Terence Davis… Direktor je britanske Nacionalne škole za film i televiziju, predsjednik BAFTA filma, član Upravnog odbora BAFTA-e, član američke akademije AMPAS i član Kluba europskih producenata. Zadnjih deset godina bio je potpredsjednik Upravnog odbora Europske filmske akademije i organizacije GEECT, ravnatelj Filmske i televizijske komisije Sjeverne Irske te od 2003. do 2007. godine tamošnji predsjednik odbora Filmskog investicijskog fonda.

RAZUMIJEVANJE FILMA: ZNANOST FILMSKE PERCEPCIJE
predavač Marko Rojnić
HGK 1, 24. srpnja u 10:30 

Pružajući pregled znanstvenih istraživanja koja demonstriraju kako gledatelji percipiraju filmove i na što obraćaju pažnju, predavanje će predstaviti razmjerno novu, iako sve propulzivniju disciplinu - psihologiju filma te slijedom toga ukazati kako metode empirijske psihologije i kognitivne neuroznanosti mogu unaprijediti razumijevanje filma i pokretnih slika, jednako kao što njihovo znanstveno proučavanje može značajno unaprijediti razumijevanje mozga i mentalnih operacija.

Marko Rojnić (Pula, 1978). Osnovnu i srednju naobrazbu stekao u Puli. Diplomirao psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Magistrirao kognitivnu psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tijekom studija filmologije na Eötvös Loránd University u Budimpešti odlazi na University of Kent u Canterbury, gdje je i magistrirao iz filmskih studija. Trenutno predaje na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Pulska kinoteka

SPASIMO HRVATSKI FILM
Napisao i izabrao Rajko Grlić

Sjećate li se Fellinijeve "Rome"? U tom filmu postoji sekvenca u kojoj kamere, praćene reflektorima, ulaze u podzemne dvorane oslikane freskama. U dodiru sa svjetlom freske počinju blijedjeti i zauvijek nestaju pred našim očima.

Ulazak u povijest hrvatskog filma sve više podsjeća na tu sekvencu. Naša filmska prošlost, naime, doslovno nestaje pred našim očima, a vrlo se malo, u zadnje vrijeme gotovo ništa, ne poduzima da se taj filmocid zaustavi. Evo kako to zvuči u brojevima: od oko 400 igranih filmova snimljenih u Hrvatskoj obnovljene su filmske kopije za njih stotinjak, i to na materijalima čiji je rok trajanja relativno kratak. Digitalno je restaurirano, što za sada znači spašeno od propadanja, samo njih 24. Ove strašne brojke govore isključivo o igranom filmu. Kod dokumentarnog i crtanog filma omjer snimljenog i sačuvanog puno je porazniji. Da stvar bude još gora, u posljednje dvije godine nije digitalno restauriran niti jedan film, a Hrvatski državni arhiv (čiji je Hrvatski filmski arhiv / Hrvatska kinoteka, jedan od odjela kojem je to primarna zadaća i osnovni razlog postojanja), za 2015. godinu nije od HAVC-a ni zatražio sredstva za zaštitu i restauraciju kao ni za digitalizaciju baštine.

Izgleda da ovdje nitko više ne vodi brigu o onome što su generacije stvarale. Ne brine o jednom od glavnih, ako ne i najjačem izvoru podataka o tome kako se živjelo, o čemu se sanjalo, kroz što se sve prolazilo. Svaki film, i onaj najbolji kao i onaj nagori, kako igrani tako i dokumentarni, jedinstveni je dokument svog vremena. Bez njih je nezamisliva bilo koja ozbiljna arheologija svakodnevnog života na ovim prostorima. Nestankom tih filmova ne nestaju samo umjetnička djela, s njima nestaje stvarnost zabilježena kamerom. A kada nestaje stvarna prošlost, onda na scenu stupa njeno redizajniranje, nadopisivanje i brisanje, manipulacija u kojoj sve više živimo. Zato u svemu tome i ne vidim samo sramotu hrvatske kulturne politike, već puno bolniju sliku koja se uklapa u sve jači pokušaj opće uniformiranosti mišljenja, u tu jednodimenzionalnost kojom se tretira prošlost, želi kontrolirati sadašnjost i nametnuti budućnost.

No, da se vratim tamo odakle sam počeo i zbog čega sve ovo i pišem. Zamoljen da i ove godine složim program Kinoteke Pulskog filmskog festivala, odlučio sam se za pet od 24 digitalno restaurirana igrana filma. Pet koji su imali neizmjernu sreću da im je netko omogućio da prežive. Izabrao sam ih da bi Pulski filmski festival, kao festival nacionalnog filma, pomoću njih poslao poziv za pomoć, jedan veliki SOS, upućen hrvatskoj javnosti, da ne kažem kulturi. Zato ovaj program prije svega viče: "Ljudi, nestaju nam filmovi. Nestaje nam trag o nama samima. Spasimo filmove da bi oni iza nas znali kakvi smo bili i što mo činili".

Retrospektiva

 
Retrospektiva je fleksibilan program posvećen kinematografiji jedne zemlje, opusu jednog autora ili drugoj vrsti tematski obojenih programa. Cilj je publici prezentirati ekskluzivan filmski sadržaj koji inače nemaju priliku pogledati na redovnom kino programu. 

Retrospektiva - Ivana Primorac

Sukladno ideji da se Festival orijentira na isticanje važnosti filmskih zanimanja koja nisu medijski pretjerano eksponirana, izbor za Retrospektivu 62. Pule pao je na majstoricu maske Ivanu Primorac. Impresivna filmografija i suradnja s vodećim imenima iz svijeta filma dovoljan su razlog za predstavljanje presjeka njenog filmskog djelovanja.

Odabrani filmovi:

Đavolji raj, Rajko Grlić (1989.)
Ratna zona, Tim Roth (1999.)
Sati, Stephen Daldry (2002.)
Sweeney Todd: Đavolji brijač Fleet Streeta, Tim Burton (2007.)
Jako glasno i nevjerojatno blizu, Stephen Daldry (2011.)

ĐAVOLJI RAJ
Drama, Hrvatska/Ujedinjeno Kraljevstvo, 1989. (cenzuriran 11. srpnja 1989.), 103 min

Redatelj: Rajko Grlić
Scenarist: Borislav Pekić, Rajko Grlić, Simon MacCorkindale, prema djelu „Odbrana i poslednji dani“ Borislava Pekića
Produkcija: Jadran film /Amy
Snimatelj: Tomislav Pinter
Montaža: Damir F. German
Kostimografija: Vjera Ivanković
Maska: Maria Dziewulska, Svjetlana Gutić, Koraljka Pavlinić, Ivana Primorac, Marija Valković
Glazba: Brane Živković
Uloge: Tom Conti, Susan George, Rod Steiger, Alun Armstrong, John Gill, John Sharp, Geoffrey Whitehead, Miljenko Brlečić, Slobodan Šembera, Nitzan Sharron, Vanja Drach

Jugoslavija, posljednje ljeto rata … U zabačenom ljetovalištu, čuvar plaže i spasilac, još nikada nije uspio spasiti nekoga iz dubina Vilinih Voda. Zbog toga je predmet mnogih poruga. Čak i njegovo prvo spašavanje postaje za njega mora, kad ljudi saznaju da je iz vode spasio zapovjednika obližnjeg njemačkog garnizona. Nedužni čovjek, kao što je čuvar koji je proveo život u ovoj mirnoj luci, odjednom je naučio, uhvatiti se u koštac sa grubim stvarnostima rata, savladavati nove emocije koje ga uznemire kada žena s djetetom u bijegu pred Nijemcima, neočekivano uđe u njegov život …

RATNA ZONA
Drama, Italija/Ujedinjeno Kraljevstvo, 1999., 98 min

Redatelj: Tim Roth
Scenarist: Alexander Stuart
Snimatelj: Seamus McGarvey
Montaža: Trevor Waite
Kostimografija: Mary-Jane Reyner
Maska: Ivana Primorac, Alex Volpe
Glazba: Simon Boswell
Uloge: Freddie Cunliffe, Ray Winstone, Tilda Swinton, Kate Ashfield, Lara Belmont, Aisling O'Sullivan, Colin Farrell, Annabelle Apsion

Tom je problematični i povučeni petnaestogodišnjak koji se nakon preseljenja s obitelji iz Londona u udaljenu seosku zajednicu u Devonu još više povuče u sebe. Tom, njegova 18-godišnja sestra Jessie, otac i trudna majka žive u tijesnom prostoru male kućice, katkad se kupaju u kuhinji i navikli su gledati golotinju po kući. Ali jednog dana Tom ugleda oca u seksualnom činu s Jessie. Unatoč njegovim pokušajima, ona odbija razgovarati o tome…

SATI
Drama, Velika Britanija, 2002., 114 min

Redatelj: Stephen Daldry
Scenarist: David Hare, Michael Cunnigham
Snimatelj: Seamus McGarvey
Montaža: Peter Boyle
Kostimografija: Ann Roth
Maska: Ivana Primorac
Glazba: Philip Glass
Uloge: Nicole Kidman, Julianne Moore, Meryl Streep, Stephen Dillane, Miranda Richardson, George Loftus, Charley Ramm, Sophie Wyburd, Lyndsey Marshal, Linda Bassett, Christian Coulson, Michael Culkin

Virginia Woolf ranih 1920-ih u predgrađu Londona bori se s pomračenjem uma kada započinje pisati svoj prvi veliki roman “Gospođa Dalloway”. Supruga i majka u poslijeratnom Los Angelesu, Laura Brown čita “Gospođu Dalloway” i doživljava je kao otkrivenje te razmišlja o drastičnoj promjeni u svome životu. Clarissa Vaughan suvremena verzija gđe Dalloway, živi u New Yorku i zaljubljena je u prijatelja koji boluje od AIDS-a.

SWEENEY TODD: ĐAVOLJI BRIJAČ FLEET STREETA
Drama/glazbeni, SAD, 2007., 116 min

Redatelj: Tim Burton
Scenarist: John Logan, Hugh Wheeler, Christopher Bond
Snimatelj: Dariusz Wolski
Montaža: Chris Lebenzon
Kostimografija: Colleen Atwood
Maska: Ivana Primorac
Uloge: Johnny Depp, Helena Bonham Carter, Alan Rickman, Timothy Spall, Sacha Baron Cohen, Jamie Campbell Bower, Laura Michelle Kelly

Brijač Benjamin Barker vraća se u London pun želje za osvetom. Proveo je godine života nepravedno osuđen, jer je zli sudac Turpin žudio za Barkerovom lijepom ženom i htio ga se riješiti. Barker odlazi u svoju staru brijačnicu koju sada drži gđa Lovett koja mu javlja da mu je žena mrtva, a njegova kći Johanna je pod starateljstvom suca Turpina. Barker uzima ime Sweeney Todd i opet otvara svoju brijačnicu, spreman iskoristiti obrt kao oruđe osvete...

JAKO GLASNO I NEVJEROJATNO BLIZU
Avanturistički/drama, SAD, 2011., 129 min

Redatelj: Stephen Daldry
Scenarist: Eric Roth, prema knjizi Jonathana Safrana Foera
Producent: Scott Rudin
Snimatelj: Chris Menges
Montaža: Claire Simspon
Kostimografija: Ann Roth
Maska: Ivana Primorac
Uloge: Tom Hanks, Thomas Horn, Sandra Bullock, Zoe Caldwell, Max von Sydow, John Goodman

Godinu dana nakon što mu je otac poginuo u World Trade Center, dječak Oskar odlučan je zadržati vitalnu vezu s čovjekom koji ga je kroz igru naučio suočavati se s najgorim strahovima. Sada, dok Oskar prolazi kroz pet njujorških okruga u potrazi za nestalom bravom te pritom susreće svakojake ljude koji su i sami preživjeli na svoj način, počinje otkrivati nevidljive poveznice s ocem koji mu nedostaje, s majkom koja mu se čini tako dalekom i s cijelim bučnim, opasnim i poremećenim svijetom oko sebe.